Creativity

Innovation

Originality

Imagination

 

Salient

Salient is an excellent design with a fresh approach for the ever-changing Web. Integrated with Gantry 5, it is infinitely customizable, incredibly powerful, and remarkably simple.

Download

U pismu koje su ove sedmice uputili predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji napomenuli su kako se predugo čeka na reforme pravosuđa,

 te da je "stanje pravosudnog sistema razlog za zabrinutost".  Evropska komisija upozorila je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV) da bi mogla da obustavi dalje finansiranje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koje realizuje preko tog vijeća.

"Zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta, Komisija trenutno preispituje svoju podršku pravosuđu putem VSTV-a", potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ureda glasnogovornika Evropske komisije u Briselu.

U pismu koje su ove sedmice uputili predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji napomenuli su kako se predugo čeka na reforme pravosuđa, te da je "stanje pravosudnog sistema razlog za zabrinutost".

Jedinica za integritet

Poseban akcenat stavljen je na dopis Evropske komisije od 11. februara 2020. godine u kome se VSTV poziva da preduzme hitne korake radi uspostave posebne Jedinice za integritet u okviru Sekretarijata VSTV-a, koja još nije formirana. Jedinica bi se trebala baviti provjerom integriteta nosilaca pravosudnih institucija.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog Vijeća Milan Tegeltija za RSE kaže, međutim, kako je uspostava Jedinice prekinuta zbog pandemije.

"To nismo mogli da uradimo, jer je bilo vrijeme korone. Mada se i ta Jedinica za integritet unutar Sekretarijata VSTS veže uz pravilnik o imovinskim kartonima, tako da će i njen opus rada znatno biti smanjen u odnosu na ono šta bi trebalo da bude da taj pravilnik o imovinskim kartonima postoji", tvrdi Tegeltija.

Tegeltija ističe i kako je iznenađen tonom pisma Evropske komisije u kome se, kako tvrdi, za krivca proglašava VSTV, iako su Komisiju obavijestili da postoje opstrukcije, unutar pravosuđa, da se reforme koje traže i provedu.

"Imali smo u Pravilniku o imovinskim kartonima, gdje smo uspostavili jednu strogu kontrolu integriteta nosilaca pravosudnih funkcija kroz provjeru, ne samo podnošenja nego i provjeru tih imovinskih kartona. Došlo je do intervencije Udruženja sudija, koji su onda podnijeli zahtjev Agenciji za zaštitu ličnih podataka i Agencija nam je zabranila upotrebu tog pravilnika. Sada imamo i ukidanje pravilnika o ocjenjivanju sudija, a sve je to rezultat rada s Evropskom komisijom na unapređenju standarda unutar pravosuđa", navodi Tegeltija.

Upozorenja Vijeća za implementaciju mira u BiH

Iako Tegeltija tvrdi da postoje opstrukcije za koje Visoko sudsko i tužilačko vijeće nije krivo, Vijeće za implementaciju mira u svom kominikeu od 3.juna ocjenjuje da je problem u načinu funkcionisanja VSTV-a.

"Upravni odbor PIC-a primio je k znanju potrebu da se izvrši reforma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) kako bi se rješavala pitanja sukoba interesa i druga pitanja vezana za integritet, ojačala neovisnost, disciplinska i profesionalna odgovornost i omogućili pravni lijekovi protiv odluka VSTV-a, pozivajući sve organe vlasti da što prije osiguraju donošenje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u", stoji u Kominikeu.

Na zasjedanje Vijeća za implementaciju mira pozvan je i Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

"Tu je vrlo jasno izražen stav nekoliko evropskih zemalja da Bosna i Hercegovina ne može ni jedan korak napraviti ka Evropskoj uniji dok ne počne ozbiljno adresirati ove probleme u pravosuđu", govori Arnaut za RSE.

Posebna parlamentarna komisija, čiji je Arnaut predsjedavajući, bila je formirana nakon afere "Potkivanje". U toj aferi se na videosnimku Tegeletija dovodio u vezu sa koruptivnim radnjama, odnosno da je preko posrednika, inače službenika Agencije za istrage i zaštitu SIPA BiH, ugovarao klijente kojima je trebalo "ubrzati" predmete u bh. pravosuđu.

 

Tužilaštvo BiH kasnije je podiglo optužnicu protiv aktera, a Tegeltija je oslobođen sumnji, te se u slučaju pojavio kao svjedok.

"Ne samo da BiH ne može biti članica Evropske unije nego ne može ni pregovarati o osnovnim pitanjima koja se tiču pravnih poglavlja, jer imamo situaciju koja je izuzetno loša kada je u pitanju nezavisnost pravosuđa, sprega politike i pravosuđa", ističe Arnaut.

Potvrdili su to za RSE i u Evropskoj komisiji, rekavši da je "vladavina prava ključni kriterij za evropski put BiH. Nedostatak progresa u ovoj oblasti podriva i progres zemlje".

Pravosuđe i vladajuće politike

A na jedan od sastanaka ambasadora Vijeća za implementaciju mira bio je pozvan i bivši čelnik VSTV- a, danas sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić. Za RSE Perić kaže kako Evropskoj komisiji treba biti jasno da nemaju s kim da razgovaraju, jer ni VSTV ni političke strukture ne žele suštinsku reformu.

"VSTV je institucija u kojoj sjede ljudi bez liderskih sposobnosti, bez iskustva i bez profesionalnih znanja. To su mogli davno da zaključe. Ti ljudi su predali pravosuđe u ruke vladajućih politika, a vladajuće politike ne žele nikakve promjene, jer im odgovara sistem koji ne funkcioniše, koji nije efikasan i koji ne zna da se bori za svoju nezavisnost. Samo loš i neefikasan sistem garantuje njihovu nekažnjivost za korupciju i organizovani kriminal i zbog toga oni nisu zainteresovani ni za kakve reforme", kaže Perić.

Gdje je rješenje?

Ključ je u izmjenama zakona o VSTV-u koji još od od 2017. godine čeka u kabinetu ministra pravde Bosne i Hercegovine Josipa Grubeše. Parlamentu su, kako je i sam Grubeša tvrdio, trebale biti dostavljene do kraja 2019. godine. Rok je odavno istekao, a izmjena nema, iako na njima insistira i Evropska komisija, što stoji i u Mišljenju o zahtjevu za članstvo BiH.

"Ustavni i zakonodavni okvir je nepotpun i ne garantira u dovoljnoj mjeri nezavisnost, samostalnost, odgovornost i efikasnost pravosuđa. U cilju jačanja garancija nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva, između ostalog i od svih oblika politizacije i pritisaka, VSTV i sudski sistem na državnom nivou treba imati eksplicitan ustavni status. Zakon o VSTV-u treba revidirati kako bi se bolje regulirala imenovanja i ocjenjivanje rada članova pravosuđa i disciplinski postupci protiv njih, te osigurali odgovarajući pravni lijekovi protiv pravosnažnih odluka VSTV-a", navodi se u Mišljenju.

Dodaje se i kako je "potrebno usvojiti Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u cilju sprečavanja sukoba nadležnosti i osiguranja neophodne pravne sigurnosti u krivičnim stvarima".

A šta je sa zakonom?

Na pitanje zašto novog zakona o VSTV-u ili njegovih izmjena još nema, Grubeša kaže da u proces moraju biti uključeni svi nivoi vlasti.

"Ministarstvo pravde ima kapacitete i vrlo brzo bi moglo imati zakon, ali moramo u BiH, zemlja je takva, ustavni okvir je takav kakav je i moramo imati kompromis i uključiti puno više nivoa da bi došli do konačnog rješenja", tvrdi Grubeša.

Grubeša je zagovornik da se razdvoji poseban odjel za tužilaštvo, a poseban za sudstvo, ali još nema dogovora. Također kaže i kako je pravosuđe dodirnulo kritičnu tačku, što su vidjeli i i u Evropskoj komisiji, te da je toliko "neovisno da ga je neovisnost odvela da bude otuđeno" .
 

Politički pritisci

Problem je političke prirode, tvrdi Tegeltija, jer su, kaže, prije dvije i po godine poslali prijedloge Ministarstvu pravde, ali politika ne može da se dogovori.

 

"Problem je što ne postoji kompromis na političkoj sceni o tome kako bi se trebao promijeniti taj zakon o VSTS, Zakon o sudovima, tužilaštvima i tu je u stvari, taj problem. Politički problem je dominantan kada je u pitanju usvajanje novog zakona. Svi žele da promijene zakon o sudu i zakon o tužilaštvu i o VSTS-u, ali ne žele da ga promijene na isti način", kaže on.

Tegeltija je kazao i kako se politički pritisci ne mogu dopustiti, jer se njima "otvara prostor za sve one koji su zlonamjerni da kritiku tumače kao poziv na linč".

Kao jedan od primjera pritiska, koji je nedavno osudio i VSTV, su prijetnje glavnoj tužiteljici Bosne i Hercegovine Gordani Tadić, koje su došle nakon izjave lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića o aferi "Respiratori". On je prozivao tužiteljicu i optužio Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine za procesuiranje samo Bošnjaka.

Evropska komisija, kako se napominje u pisanom komentaru za RSE, "uložila je više od 30 miliona eura u proteklih 15 godina kako bi ojačala nezavisnost, integritet i efikasnost pravosuđa u BiH, naročito kroz sredstva alocirana putem VSTV".

Sudija Perić kaže kako ne shvata činjenicu da vladajućim politikama ne smeta da troše novac EU, ali im, smeta da rade po pravilima EU.

"One moraju da pokažu da su zainteresovane da se stanje u pravosuđu promijeni i donesu zakoni koji će garantovati vladavinu prava i nezavisnost institucije. Oni to trenutno ne žele. Ja ne znam šta mogu biti mehanizmi međunarodne zajednice da se oni na to primoraju. Ne razumijem da finansiraju ljude koji ne žele nikakve promjene" , ocjenjuje Perić.

Da je nezavisno, objektivno i efikasno pravosuđe u Bosni i Hercegovini, oslobođeno bilo kakvog političkog pritiska neophodno, slažu se svi članovi parlamentarne istražne komisije iz oba entiteta. Svi problem vide isto, kazao je na konferenciji za novinare nakon zasjedanja Komisije 4. juna njen član Branislav Borenović.

"Očigledno to danas nije, jer nemamo rezultate, nemamo epilog svih ovih brojnih afera koje su toliko očigledne, i gdje očigledno politika drži pravosuđe pod jednom vrstom kontrole. Imamo jednu stravičnu politiku nečinjenja, nezamjeranja i nerada i to je najveća šteta za ovu zemlju”, kazao je Borenović.

Pribeov izvještaj

Nedostatak posvećenosti vladavini prava, fundamentalni je problem Bosne i Hercegovine, naveo je u svom specijalnom izvještaju, objavljenom početkom decembra 2019. godine u Briselu, Rajnhard Pribe (Reinhard Priebe). Ovaj nezavisni pravni stručnjak, njemački sudija, koji je radio u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji na unapređenju pravosudnog sistema, u dokumentu na 25 strana ukazao je na zabrinjavajuće nedostatke.

"Nedostatak povjerenja u pravosuđe je posebno izražen u pitanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Građani, pa čak i članovi pravosudne zajednice, često gledaju na VSTV kao na centar moći bez odgovornosti u rukama osoba koje služe interesima mreže političkog pokroviteljstva i uticaja", navodi se u Pribeovom izvještaju.

Predsjedavajući odbora direktora Transparency Internationala Bosne i Hercegovine (TIBiH) Srđan Blagovčanin ocjenjuje kako je pravosuđe "postalo do te mjere instrumentalizovano da postaje produžena ruka političkih elita u BiH" i kao takvo je prepreka ostvarivanju pravde.

"Mi smo u procesu kada je pripreman Pribeov izvještaj predlagali da se napravi svojevrstan vetting, dakle detaljan pregled svih nosilaca pravosudnih funkcija, nešto slično kao što se desilo u Albaniji. U Albaniji je to donekle pokazalo pozitivne rezultate i mislimo da je stanje u pravosuđu do te mjere loše u smislu izloženosti pritiscima da je samo vetting bio dobar korak u pravom pravcu", smatra Blagovčanin.

Reforma pravosuđa u BiH traje od 2003. godine i do sada su, prema podacima Transparency Internationala Bosne i Hercegovine, brojni donatori, među kojima preovladava EU, u nju uložili oko 50 miliona eura.

U njihovoj analizi pod nazivom Pravosuđe u BiH: Stanje i perspektive stoji kako "dio predsjednika sudova i glavnih tužilaca nije imenovan zbog ostvarenih rezultata i nespornih kompetencija, nego zbog lojalnosti strukturi ili pod vanjskim uticajem". "Oni su prijetnja izboru kompetentnih članova za novi saziv VSTV-a i neophodnim reformama", navedeno je.        slobodna-bosna.ba