Creativity

Innovation

Originality

Imagination

 

Salient

Salient is an excellent design with a fresh approach for the ever-changing Web. Integrated with Gantry 5, it is infinitely customizable, incredibly powerful, and remarkably simple.

Download

 
 
 
 

Dati svakome njegovo pravo, poštivati i cijeniti tuđe znak je snage, a nikako slabosti. 

Dok se u Bosni i Hercegovini građanima osporava pravo na bosanski jezik na njenoj teritoriji, imamo situaciju da se u Švedskoj u školama sasvim normalno bosanski izučava kao maternji jezik. Zvuči nevjerovatno, zar ne?   Amela Isanović nastavnica je bosanskog jezika u Švedskoj. Predavala je bosanski jezik 22 godine u školama u BiH. Učila je i usavršavala se u svom pozivu, bavila se istraživanjem, edukacijom i poslije 22 godine službovanja u bosanskim školama završila u Švedskoj.

- Švedska je jezičko kraljevstvo u pravom smislu riječi. U njenom obrazovnom sistemu se izučava oko 200 maternjih jezika. Djeci je pravo na maternji jezik zagarantovano zakonom i maternji jezik kao predmet se izučava po utvrđenom nastavnom planu, a periodično se organiziraju konferencije i seminari za nastavnike maternjeg. Svi veći centri, komune, imaju jezičke centre koji su najčešće organizatori takvih konferencija i seminara. Na jednoj takvoj konferenciji, 2013. godine u Göteborgu, učestvovala sam i ja kao predavač s temom Primjena lutke kao odgojno-obrazovnog i terapeutskog sredstva u nastavi maternjeg jezika. Nakon te konferencije uslijedila je još jedna 2014. godine u Stokholmu, zatim i nekoliko lijepih projekata, da bih 2016. godine po raspisanom konkursu, dobila posao. I eto, u Švedskoj sam od oktobra 2016. godine gdje u Jezičkom centru predajem bosanski jezik kao maternji, ali i kao moderni (strani) jezik koji izučavaju srednjoškolci - kaže Isanović na početku razgovora za Preporod.info Isanović.

Važnost maternjeg jezika

Ona ističe da je bosanskohercegovačka zajednica u Švedskoj, uprkos brojnim problemima i poteškoćama, dobro organizirana.

- Moram biti iskrena pa kazati da sam po preseljenju u Švedsku bila fascinirana onim što čini bh. zajednica u kontinuitetu već 30-tak godina. Organiziraju se brojne radionice, manifestacije, predavanja, promocije knjiga. Zadnjih nekoliko godina imamo Sajam bh. knjige u Skandinaviji koji se uvijek organizira povodom Dana nezavisnosti BiH. Osim toga, Savez bh. žena Švedske je organizirao nekoliko konferencija, a 2019. godinu proglasio godinom bosanskoga jezika. Iako iza svega stoje udruženja i savezi. Moram istaći da je najveća odgovornost i inicijativa na pojedincima unutar ovih grupa. Sve to ne bi bilo dovoljno da vlasti Švedske i Ministarstvo obrazovanja nisu svjesni važnosti izučavanja maternjeg jezika i očuvanja vlastitog identiteta, stoga je zakonskom regulativom na najvišem nivou uvaženo pravo djeteta/čovjeka na jezik. To u stvarnosti izgleda tako da se za nastavu maternjeg jezika izdvajaju milijarde kruna na godišnjem nivou, a djeca koja izučavaju maternji jezik dobivaju bodove i ocjenu koja se vrednuje pri upisu u srednju školu ili na fakultet. Tako je sa svim maternjim jezicima. Evo, radim u Jezičkom centru koji je jedna divna, velika porodica koju čini oko 320 nastavnika iz cijelog svijeta. Ovaj Jezički centar organizira nastavu na oko 75 jezika za oko 14.000 učenika, od kojih je oko 750 učenika na bosanskome jeziku. Ako vam kažem da u nekim komunama djeca imaju pravo na besplatan taxi da bi pohađala nastavu maternjeg jezika, onda je jasno da zasluge pripadaju švedskom obrazovnom sistemu, više nego pojedincima i udruženjima - govori Isanović.

Koliko znam, kaže Isanović, u Evropi nijedna zemlja nema ovako riješen sistem kao što je to u Švedskoj. U Njemačkoj i Danskoj, naprimjer, zahvaljujući prije svega entuzijazmu i upornosti pojedinaca djeluju dopunske škole, organizira se nastava vikendom izvan školskih prostorija, a slično je i u Austriji i Engleskoj, dok je u većini zemalja ta briga prepuštena isključivo porodici.

- Naravno, oni kojima je stalo do toga da djeca njeguju identitet, samim tim i jezik i kulturu, oni pronađu način i aktivnosti za sebe i svoju djecu. Ustvari, mislim da mnogi ne znaju da višejezična djeca postižu bolje rezultate u svim predmetima, da imaju razvijenije kognitivne sposobnosti i da pokazuju veći uspjeh u svim sferama života. Educiranje roditelja u ovom pravcu bi sigurno unaprijedio status jezika i u drugim zemljama - kaže ona.

Bosanski jezik će opstati, ali...

Ističe da ne postoji opasnost od zaboravljanja i nestanka bosanskog jezika u dijaspori od strane generacija koje dolaze.

- Nažalost, sve slabije će ga govoriti, bit će sve manje govornika, ali da će u potpunosti nestati, ne, ne vjerujem. Najbolji primjer i dokaz su mi moji učenici, mnogi od njih su već treća generacija, ali govore jezik, trude se, uče, vole bosanski i Bosnu i Hercegovinu. Da je ovakve djece sve manje i to je tačno, a mnogo je faktora koji utječu na to. Djeci je primarni jezik, jezik sredine u kojoj žive. Oni na tom jeziku govore, razmišljaju, pričaju čak i u porodici, s braćom i sestrama pogotovo u porodicama gdje su roditelji zaposleni u smjenama ili odsutni od kuće. Osim toga, sklapaju se brakovi gdje se često dešava da supružnici ne pripadaju istoj jezičkoj skupini. No, najporaznije je, a nažalost ima i toga, da pojedinci u težnji da se što prije integriraju zanemaruju maternji jezik, u želji da "sakriju" svoje porijeklo ili da što prije savladaju primarni jezik govore "domaći" jezik i u kući i to ima za posljedicu da djeca ne govore, ne osjećaju se sigurnim u bosanskom. Sve u svemu, da, postoji opasnost da se to svede na slabije poznavanje, na gubitak interesa, ali da će u potpunosti nestati, mislim da neće - kaže Isanović.

Za očuvanje bosanskog jezika u dijaspori neophodno jačati vezu s domovinom. Isanović navodi primjer da njeni učenici najbolje govore jezik nakon ljetnog raspusta koje najčešće provode u domovini.

- Osim toga (jer veze nisu i ne bi smjele biti samo dolasci u domovinu) važno je i njegovanje kulture čitanja, filmske i pozorišne kulture, gledanje i slušanje djela na našem jeziku. Drugo je, ako nije i prvo, porodica. Jezik se treba i mora njegovati u porodici. Naprimjer, u Švedskoj je to uslov za maternji, da bi imali pravo na nastavu maternjeg, moraju govoriti maternji u porodici i poznavati ga na govornom nivou. S druge strane, mora postojati veći interes matice, domovine i za stanovništvo van domovine. Oni, djeca naših iseljenika, su naše buduće diplomate, naša snaga u institucijama Evrope, naša snaga lobiranja, ali i budući investitori. Ogromna je stvar ukazati na primjer Švedske. Prošle godine smo imali djecu iz Srebrenice za Dan maternjeg u Göteborgu. Zamislite, došli su iz Potočara, iz Bosne i Hercegovine u kojoj im je uskraćeno pravo na bosanski jezik, pravo s aerodroma na čas bosanskog jezika u Švedsku. I to je važan psihološki momenat. Toj djeci niko više ne može reći "Ne postoji bosanski". Da postoji, čak i tamo u dalekoj Skandinaviji, kamoli u našim srcima, porodicama. Vjerujem da će čitatelji razumjeti ovu metaforu - govori Isanović.

Jačati vezu s domovinom

Jedan od načina čuvanja jezika jeste i jačanje veze s domovinom. Međutim, Isanović ističe da smo zakazali u smislu da nemamo inicijativu za realizacijom određenih projekta, kampova za mlade, razmjene nastavnika, zajedničkih konferencija, razmjene ideja, susreta mladih.

Islamska zajednica radi na tom polju, ali ne i državne institucije.

- Mi nemamo bazu podataka s koje bismo mogli povući, koristiti različite materijale. Naprimjer, često imamo potrebu da s djecom gledamo crtani film ili film za mlade. Nema ih na bosanskom jeziku, pa smo prisiljeni da biramo između srpske i hrvatske verzije snimka. Vrlo malo se ulaže u literaturu za djecu. Sve ovo pokazuje nebrigu institucija. Moram priznati da je unazad par godina Ministarstvo za civilne poslove BiH pokrenulo portal, pokazalo inicijativu, ali je sve to daleko od dovoljnog. Zakazali smo i u smislu da nismo uspjeli na teritoriji domovine osigurati pravo na jezik. Sve to ima daleko veći efekt nego što se misli. Svi zajedno - porodica, učitelji, državne institucije, udruženja, organizacije, svi mi moramo tražiti put i graditi mostove ako želimo sačuvati ovo naslijeđeno blago, a bosanski jezik u svom bogatstvu i ljepoti i jest blago. Mi nemamo pravo odustati od onoga za što su se borili, njegovali, gradili naši preci i po čemu smo postali prepoznatljivi u Evropi, jer bez jezika ni predaka ni potomaka - kaže na kraju za Preporod.info Amela Isanović.  (Alem Dedić/Preporod.info)